Lk 2,22-40
Dijete je raslo, puno mudrosti.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
Kad se po Mojsijevu zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe Isusa u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu – kao što piše u Zakonu Gospodnjem.
Kad obaviše sve po Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret. A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu.
Riječ Gospodnja.
Draga braćo i sestre!
Završili smo naš godišnji blagoslov obitelji. Obitelji koje nisu bile doma prilikom blagoslova neka se jave u župni ured.
Hvala svima vama na vašim doprinosima.
Župni vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike počinje ovaj tjedan po redovitom rasporedu.
Za ostale vjeroučenike vjeronauk počinje u veljači.
Raspored blagoslova:
Utorak, 9. siječnja 2018. počinjemo u 11.00 sati:
Ponedjeljak 8. siječnja 2018. u 16.00 sati
Petak, 5. siječnja 2018.
Četvrtak, 4. prosinca 2018.
Kroz jutro: od 9.30 sati
Kroz popodne: od 15.30
Srijeda, 3 siječnja 2018.
Utorak, 2 siječnja 2018.
Zbog vremenskih neprilika blagoslov obitelji za Put Orišca odgađamo za srijedu.
Subota, 30. prosinca 2017.
Počinjemo u 9. 30 sati:
Petak, 29. prosinca 2017.
Četvrtak, 28. prosinca 2017.
Počinjemo u 9. 30 sati po rasporedu:
Srijeda, 27.12.2017
Lk 1, 26-38
Evo, začet ćeš i roditi sina.
Čitanje svetog Evanđelja po Luki
U ono vrijeme: Zaharija, otac Ivanov, napuni se Duha Svetoga i stade prorokovati:
»Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj! Podiže nam snagu spasenja u domu Davida, sluge svojega kao što obeća na usta svetih proroka svojih odvijeka: spasiti nas od neprijatelja naših i od ruke sviju koji nas mrze; iskazati dobrotu ocima našim i sjetiti se svetog Saveza svojega, zakletve kojom se zakle Abrahamu, ocu našemu: da će nam dati te mu, izbavljeni iz ruku neprijateljâ, služimo bez straha u svetosti i pravednosti pred njim u sve dane svoje. A ti, dijete, prorok ćeš se Svevišnjega zvati jer ćeš ići pred Gospodinom da mu pripraviš putove, da pružiš spoznaju spasenja narodu njegovu po otpuštenju grijeha njihovih, darom premilosrdnog srca Boga našega po kojem će nas pohoditi Mlado sunce s visine da obasja one što sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge naše na put mira.«
Riječ Gospodnja.
Često me pitaju o mom obraćenju. Ne volim koristiti tu riječ, jer obraćenje je put, ne događaj. Odgovor nije isti onda i sada. Zapravo, iz današnje perspektive moja priča nije priča o čudu, već samo spoznaja o Onome koji je bio tu cijelo vrijeme. Nije, dakle, primjereno čuditi se Bogu. Primjerenije je čuditi se našem nepoznavanju i nijekanju Njega. Budući da se ‘u Njemu mičemo i jesmo’, čudo je što nam toliko treba da bi to primijetili. Kriva je pretpostavka naših oholih naravi o ‘pronalaženju’ Boga. Mi ne možemo naći Onoga koji je prvi pronašao nas. To je oksimoron, baš kao pojam nesretne ljubavi.
PETAK, 22. PROSINCA 2017.
od 10 do 11; od 16.30-18.00; 20 sati – za sve vjernike
BADNJA VEČER, 24. prosinca
– u 20.00 sati – mala ponoćka- za djecu i starije.
– u 23.00 sati – PONOĆKA
BOŽIĆ – ROĐENJE ISUSA KRISTA, 25. prosinca
– u 9.00, i 11.00 sati
SV. STJEPAN, 26. prosinca
– u 9.00 i 11.00 sati
NEVINA DJEČICA – 28. prosinca
-u 18.00 sati – Blagoslov djece i Božićno darivanje
SV. OBITELJ i SILVESTROVO, 31. prosinca
– u 9.30 i 11.00 sati
19.00 sati – MISA ZAHVALNICA
NOVA GODINA – Svetkovina Bogorodice Marije, 1. siječnja
– u 10.00 i 19.00 sati
BOGOJAVLJENJE – SV. TRI KRALJA, 6. siječnja
– u 9.30 i 11.00 sati. – Blagoslov vode.
Evanđelje: Iv 1, 6-8.19-28
Među vama stoji koga vi ne poznate.
Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu
Bî čovjek poslan od Boga, ime mu Ivan. On dođe kao svjedok da posvjedoči za svjetlo da svi vjeruju po njemu. Ne bijaše on svjetlo, nego – da posvjedoči za svjetlo. A evo svjedočanstva Ivanova. Kad su Židovi iz Jeruzalema poslali k njemu svećenike i levite da ga upitaju: »Tko si ti?«, on prizna; ne zanijeka, nego prizna: »Ja nisam Krist.« Upitaše ga nato: »Što dakle? Jesi li Ilija?« Odgovori: »Nisam.« »Jesi li prorok?« Odgovori: »Ne.« Tada mu rekoše: »Pa tko si da dadnemo odgovor onima koji su nas poslali? Što kažeš sam o sebi?« On odgovori:
»Ja sam glas koji viče u pustinji: ’Poravnite put Gospodnji!’
– kako reče prorok Izaija.«
A neki izaslanici bijahu farizeji. Oni prihvatiše riječ i upitaše ga: »Zašto onda krstiš kad nisi Krist, ni Ilija, ni prorok?« Ivan im odgovori: »Ja krstim vodom. Među vama stoji koga vi ne poznate – onaj koji za mnom dolazi, komu ja nisam dostojan odriješiti remenje na obući.« To se dogodilo u Betaniji, s onu stranu Jordana, gdje je Ivan krstio.
Riječ Gospodnja.
Evanđelje: Mk 1,1-8
Poravnite staze Gospodnje.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega. Pisano je u Izaiji proroku: »Evo šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put. Glas viče u pustinji: ’Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!’« Tako se pojavi Ivan: krstio je u pustinji i propovijedao krst obraćenja na otpuštenje grijeha. Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci: primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. Ivan bijaše odjeven u devinu dlaku, s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom. I propovijedao je: »Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim.«
Riječ Gospodnja.
Evanđelje: Mk 13, 33-37
Bdijte jer ne znate kad će se domaćin vratiti.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
»Pazite! Bdijte jer ne znate kada je čas. Kao kad ono čovjek neki polazeći na put ostavi svoju kuću, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad će se domaćin vratiti – da li uvečer ili o ponoći, da li za prvih pijetlova ili ujutro – da vas ne bi našao pozaspale ako iznenada dođe. Što vama kažem, svima kažem: Bdijte!«
Riječ Gospodnja.
Zornice u našoj župi počinju 4. prosinca u 6.00 sati. U vremenu Došašća Sv. Mise radnim danom slavimo u 18.00 sati , a srijedom i subotom u 6.00 sati (Misa zornica)
Mise zornice – i pet stvari koje o njima morate znati
1. Naziv
Naziv za rane jutarnje mise koje se slave u zoru – zornice – jedan je od lijepih primjera ljubavi hrvatskog naroda prema vlastitom jeziku. Drugi narodi, pa ni slavenski, za ove rane mise nisu pronašli vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom rorate. Ovaj latinski naziv dolazi od riječi ulazne misne pjesme „Rorate caeli desuper et nubes pluant justum“ – “Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite”, koja preriče tekst starozavjetnog proroštva o spasenju (Usp. Iz 45, 7-8).
2. Povijest
Mise zornice nastale su vjerojatno već u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Riječ je zapravo o adventskim zavjetnim misama slavljenima na čast Blažene Djevice Marije. U početku su slavljene samo u subote došašća, no s vremenom su se počele slaviti i radnima danima. U Europi, osobito u germanskim krajevima, običaj slavljenja misa zornica proširio se u 15. stoljeću. U prijašnjim vremenima zornice su bile uvriježene u sjevernim hrvatskim krajevima, no danas su prisutne u čitavoj Hrvatskoj.
3. Liturgijska boja
Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog sabora liturgijska boja misa zornica, zbog njihova marijanskog obilježja, bila je bijela, a ne ljubičasta. Danas, budući da zornice više nisu zavjetne mise na čast Blažene Djevice Marije već redovite adventske mise, njihova liturgijska boja je ljubičasta.
4. Smisao
Mise zornice simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanje konačnog Isusova dolaska na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima, kako ne bi izgubili vječni život. Misa zornica podsjeća i na drevna kršćanska vremena u kojima se – posebno u galskoj i bizantskoj liturgiji – došašće smatralo asketskom pripravom, što je sačuvano i danas. No, najnovija liturgijska obnova daje tijeku dana došašća veliko značenje. Obilježava ga „pobožno i radosno iščekivanje“, što je vidljivo i iz nedjeljnih liturgijskih čitanja. U došašću ne treba previdjeti budnost i molitvu, ali niti zaboraviti radost. Jer, došašće je ponajprije „radosno vrijeme, a činjenica da se ne pjeva Slava samo je pokazatelj želje da ona snažnije odjekne u svome izvorištu – u misi polnoćki“.
5. Posjećenost
U različitim traženjima i lutanjima nakon Drugog vatikanskog sabora lijepa tradicija slavljenja misa zornica neko je vrijeme bila izgubljena. Nakon njihova u početku sramežljiva vraćanja, zornice su postajale sve veći ‘hit’. Danas, u većini župa diljem Hrvatske za vrijeme zornica crkve su dupkom pune, a posjećuje ih otprilike prosječni broj vjernika koji redovito pohađaju nedjeljne mise.
Pođi i ti na zornicu!
preuzeto s bitno.net